Utjecaj COVID-19 bolesti na uvođenje nZEB standarda u Hrvatskoj
NEWS FROM CROATIA
03.07.2020
Written by REGEA
U 2020. ušli smo sa proširenjem zakonske obveze kojom se od 31. prosinca 2019. traži da sve nove zgrade koje se projektiraju i grade bez obzira na namjenu zadovolje kriterije za nZEB zgrade. Iz tog razloga dodatno se povećao interes i zanimanje svih uključenih dionika, od investitora, preko projektanata do izvođača građevinskih radova za nZEB zgradama. O nZEB pristupu projektiranju i izvođenju više se priča kako u stručnim krugovima, tako i u medijima, organiziraju se stručni skupovi i radionice. Praktično iskustvo sa nZEB-om je još uvijek relativno malo, obzirom da je od 31. prosinca 2017. na snazi obveza projektiranja i gradnje prema nZEB-u za zgrade javne namjene. Ipak ono je dovoljno da se stvore prvi dojmovi i donesu zaključci o poboljšanju cijelog procesa. Povratne informacije od svih dionika govore nam da je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciju kako bi se povećala svijest o nZEB-u, kvaliteta projekata te kvaliteta same izvedbe zgrada.
Nakon pada izazvanog krizom 2008., u Hrvatskoj se od 2015. bilježi postupan rast građevinskog sektora. Bez obzira na taj optimizam prisutni su problemi jer su nestale veće građevinske tvrtke te je u zadnjim godinama prisutan akutan problem nestašice radne snage uz rast cijena materijala i rada.
Ubrzo nakon što se pojavila, globalna pandemija COVID-19 prekinula je ili u najboljem slučaju usporila lanac opskrbe građevnim materijalom. U Hrvatskoj za vrijeme jakih zaštitnih mjera na snazi na većini gradilišta nije bio zaustavljen rad iako je bio prilično otežan iz više razloga: prekinutih ili usporenih lanaca opskrbe, ograničavanja i zabrane kretanja, samih mjera zaštite na gradilištima, što se posebno odnosi na gradilišta sa energetskim obnovama ili na ostalim radovima na zgradama koje se koriste dok se odvijaju radovi. U projektantskom sektoru, mnogi projektni uredi orijentirali su se na rad od kuće te obustavili putovanja na gradilišta i koordinacije. Svi navedeni razlozi utječu na kašnjenje provedbe projekata a time i na kretanje novca i solventnost dionika, odnosno doprinose ekonomskoj i financijskoj krizi. No ono što će toj krizi doprinijeti još i više, a ne opaža se odmah, je smanjenje investicija, otkazivanje već planiranih projekata, neizvjesnost oko završetaka već ugovorenih projekata. Uz sve navedeno pandemija nije jedini udar koji se dogodio u Hrvatskoj, razorni potres u Zagrebu i okolici 22.3.2020. kao još jedan udar, oštetio je tisuće zgrada, te dodatno pogoršao situaciju.
Izlaz iz te situacije traži se globalno, no evidentno je da su potrebna hitna i nova rješenja kako bi se prevladala kriza uzrokovana pandemijom. Kroz ekonomske i financijske modele sa ciljem prevladavanja krize ali posebno kroz modele proizašle iz Europskog zelenog plana kao krovnog plana za zeleno gospodarstvo, zelenu energiju i klimu te dekarbonizaciju Europe do 2050. potrebno je pokrenuti ponovo investicije u građevinskom sektoru odnosno zgradarstvu te stimulirati cjelovite energetske obnove postojećeg fonda zgrada što će dovesti do većeg broja nZEB zgrada i njihove dodatne aktualizacije. Kriza koliko god teška i opasna, može i treba biti poticaj za nova inovativna rješenja u svim područjima, od podizanja svijesti, planiranja, projektiranja do izvedbe i samog korištenja zgrada.
